понедељак, 29. јун 2026.

ZABORAV KOD SRBA

 Gledam danas neku britansku emisiju o vrtovima, danas su na redu  vrtovi Francuske. Volim cveće i to gledanje mi osim vizuelne donosi i praktičnu korist, neke savete pokušavam da primenim u svom vrtu. U jednom trenutku voditelj kreće ka severu Francuske i počinje priču kako je to teritorija povezana sa velikim stradanjima, pogibijama i mučenjima Francuskog naroda, a onda ulazimo u park, čovek koji ga je osmislio priča kako svaki kutak, svako stablo ima svoju priču, vezanu za stradanja. U jednom se delu nalaze divni čempresi, različite visine, svaki čempres predstavlja jednu žrtvu. Potom nas vodi u deo sa ogromnim šimširima, svaki orezan kao džinovska glava čoveka. Ispod šimšira velika loptasta udubljenja u zemlji.  Vidi se da na toj površini trava ne raste. Kaže da su to mesta gde je pala bomba itd.. itd... Priča savršeno uklopljena u temu, lako, šarmantno, kako to Francuzi umeju, sa porukom : " Pamtimo i poštujemo svoje žrtve. Nikad nećemo zaboraviti one koji su poginuli za otadžbinu " . I pomislim na nas. Kako nam nedostaje to poštovanje, taj mir kojim odajemo poštu svojima.  Nasuprot tome, kod nas na društvenim mrežama, takmičenje ko će glasnije navijati , ko će im poželeti više sreće, ko će uverljivije reći - Zaboravili smo, samo nas prihvatite opet! Ali treba znati, zaborav je smrt jedne nacije. Treba nam kultura sećanja, jer gubitak identiteta, istorijskog pamćenja i svesti o sopstvenim korenima vode ka duhovnom i nacionalnom nestanku.

субота, 30. мај 2026.

Čuvaj se prevelike mudrosti


 Hesea sam otkrila u sedamnaestoj godini i njegova knjiga "Sidarta" je bila moja biblija nekoliko narednih godina. Čitala sam je, iščitavala , podvlačila  i evo o čemu se tu radi - Sidarta u traganju za smislom odlazi da čuje Budu i pažljivo sluša njegovo učenje, razmišlja čitavu noć i sutradan se obraća Budi sa velikim poštovanjem " Sve u tvom učenju je savršeno jasno i dokazano, ali ti sam veliki Učitelju, samo tvoje postojanje ruši krug o kome pričaš. Tvoje saznanje o smislu poniklo je iz tvog vlastitog puta, kroz misli, kroz meditaciju, kroz spoznaju i kroz prosvećivanje. Nikome nećeš moći rečima i učenjem saopštiti šta se u tebi desilo u času otkrovenja! "  Sidarta napušta Budu jer otkriva da je traženje smisla usamljenički posao i da idući tuđim putem neće doći do svog cilja... Moja preporuka za sve tragaoce!

субота, 16. мај 2026.

Irvin Jalom - Mizantropski manifest

 

Jalom svoje knjige često naziva " obrazovnim romanima". Ovo je delo posvećeno Šopenhaueru koji je inače bio mizantrop i zastupao mišljenje da pametnom čoveku društvo drugog čoveka ne samo da ne koristi, nego veoma šteti. Jedini čovek njegovog doba, kog je cenio, bio je Gete. Zanimljivo je da je Jalom ovde izdvojio pravila ponašanja na osnovu Šopenhauerovih dela, svojevrsni mizantropski manifest. Lajfkoučevi našega doba piskarajući pravila ili preporuke za ponašanje svojih pratioca, vrlo su bliski Šopenhauerovom stavu, znači uglavnom čista mizantropija, tek da se zna! Šopenhauerov mizantropski manifest : 1. Ne reci prijatelju ono što tvoj neprijatelj ne sme da zna. 2. Svi lični poslovi treba da budu tajni i potpuno nepoznati strancima, pa čak i najbližim prijateljima... ako se okolnosti promene, njihovo znanje o najbezazlenijim stvarima može nam nauditi. 3. Ne prepuštati se ni ljubavi ni mržnji, polovina je svetske mudrosti. Ne govoriti ništa i ne verovati ni u šta čini drugu polovinu. 4. Nepoverenje je majka bezbednosti. 5.Zaboraviti loše osobine čoveka u bilo kom trenutku isto je što i bacanje teško zarađenog novca. Moramo se zaštiti od  budalaste prisnosti i budalastog prijateljstva. 6.Jedini način da dosegnemo superiornost u odnosu sa ljudima jeste da im pokažemo da smo nezavisni od njih. 7. Neuvažavanjem se stiče uvažavanje. 8. Ako zaista imamo visoko mišljenje o nekome treba to da krijemo kao zločin. 9. Bolje je ukazati ljudima na ono što jesu, nego ih smatrati onim što nisu. 10. Ne smemo nikad ispoljiti bes ili mržnju.... otrovne si samo hladnokrvne životinje. 11. Ljubaznošću i prijateljskim ophođenjem možete druge učiniti popustljivim i predusetljivim. Stoga je učtivost za ljudsku prirodu isto što i toplota za vosak.